Ove web stranice sadrže programske kolačiće (cookies). Daljnjim pregledavanjem slažete se s njihovim korištenjem. Više informacija | Slažem se
 
Rosip d.o.o.
Zagreb, Ilica 51
tel.: 01 / 4829-841
faks: 01 / 4829-842
email: radno-pravo@radno-pravo.hr
   07/17  Srpanj/kolovoz 2017.
 
 PRETRAŽIVANJE
 
Nije upisana riječ. Najmanje 3 slova.
 
Zakon o radu
Radno pravo - postupak, ovrha, ostalo
Javne i drž.službe
Mir.i zdr. osiguranje
Zapošljavanje
Međunarodni propisi
Plaće,financije,porezi
Zaštita na radu
Ostali propisi
Ostalo

Tema broja:
GODIŠNJI ODMORI DRŽAVNIH, JAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA U 2017. GODINI

Vesna Šiklić Odak, dipl. iur.
SVE O GODIŠNJIM ODMORIMA DRŽAVNIH, JAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA U 2017. GODINI

Autorica se u ovom članku bavi institutom godišnjeg odmora za različite kategorije službenika obzirom na područje djelatnosti kojim se bave i to za državne službenike, javne službenike i lokalne službenike. Daje se pregled odredaba Zakona o radu, kojim su utvrđena opća i temeljna prava za korištenje godišnjeg odmora navedenih službenika te pregled posebnih i detaljnijih uvjeta korištenja godišnjeg odmora utvrđenih njihovim kolektivnim ugovorima i to: Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, novim tzv. privremenim Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama i tzv. mini granskim kolektivnim ugovorima prema određenim djelatnostima javnih službi te kolektivnim ugovorima kojima se uređuju materijalna i druga prava službenika i namještenika u upravnim tijelima lokalnih jedinica. Poseban osvrt daje se na povoljniju primjenu odredaba Zakona i kolektivnih ugovora kod primjene instituta godišnjeg odmora.

SAŽETAK:
U ovom radu dat je prikaz općih i minimalnih uvjeta korištenja prava radnika na godišnji odmor utvrđen Zakonom o radu, kao općim propisom o radu, kao što su: najkraće trajanje godišnjeg odmora, korištenje prava na razmjerni dio godišnjeg odmora, pravo na naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i način njegovog korištenja. Obzirom da su posebni i detaljniji uvjeti korištenja godišnjeg odmora za državne, javne i lokalne službenike različiti, kao što je utvrđivanje broja dana godišnjeg odmora, pravo na naknadu plaće, pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora, naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora, raspored korištenja godišnjeg odmora, i drugi uvjeti vezani za institut korištenja godišnjeg odmora utvrđeni autonomnim izvorima radnog prava odnosno njihovim kolektivnim ugovorima u članku se obrađuju navedeni uvjeti i daje prikaz instituta godišnjeg odmora za navedene kategorije službenika.

Summary:
This paper elaborates general and minimal conditions of worker's entitlement to annual leave such as: the shortest duration of annual leave, entitlement to a proportion of annual leave, right to remuneration during annual leave as well as methods of using annual leave, determined by the general act on employment law - the Labour Act. Taking into account that meeting the special conditions in order to be entitled to annual leave varies among civil, public and local servants, for instance determining the number days, right to remuneration, right to a proportion to annual leave, schedule of using annual leave and other conditions related to the legal institute of using the annual leave, and that they are determined by autonomous sources of law, i e. collective agreements, this paper elaborates the said conditions and outlines the legal institute of annual leave for the aforementioned categories of servants.

Ključne riječi: godišnji odmor, službenik i namještenik, kolektivni ugovor, granski kolektivni ugovor, mjerila, korištenje, povoljnija primjena, kriteriji, trajanje, razmjerni dio, naknada plaće

Vesna Šiklić Odak, dipl. iur.
Ministarstvo uprave

RADNO PRAVO 7-8/2017 (str. 26-42)

UDK: 331.32

07/17  Srpanj/kolovoz 2017.
mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
SOCIJALNI DIJALOG U RASKORAKU S FLEKSIBILNOŠĆU RADNOG VREMENA

Dosadašnja praksa (ne)konzumiranja mehanizma socijalnog dijaloga prilikom utvrđivanja fleksibilnosti radnog vremena, ukazuje na razilaženje dionika dijaloga u pogledu koristi koja se postiže za sve sudionike istoga, ali recentno dolazi do promjene nabolje.

SAŽETAK:
Reprezentativni ili dolični predstavnici radnika i poslodavaca u postupku provedbe socijalnog dijaloga, socijalni su partneri koji imaju kroz socijalni dijalog težiti postizanju sporazuma o njihovim zajedničkim interesima, poput definiranja sadržaja i posljedično moguće fleksibilnosti radnog vremena.
Problemi s kojima se susreće socijalni dijalog mogu se odgovarajuće nadvladati strukturiranjem istoga kroz odgovarajuće propise i sporazume, na razini legitimnih predstavnika zainteresiranih dionika navedenog radnopravnog odnosa, u kojem pogledu radno vrijeme i povezana pitanja nisu iznimka, osobito recentno.
Zaključno se ukazuje na potrebu smanjenja jaza između suprotstavljenih interesa radnika i poslodavaca prilikom fleksibilizacije radnog vremena, koja nužno ne mora uvijek ići na štetu radničkih prava.

Summary:
Representative or exemplify representatives of workers and employers in the implementation of social dialogue, the social partners who have the social dialogue strive to achieve an agreement on their common interests, such as defining the content and the consequent possible flexibility of working hours.
The problems encountered by the social dialogue can be overcome with appropriate structuring of the same, through appropriate regulations and agreements, the level of legitimate representatives of interested stakeholders in the labor-law relations, in which the terms of working time and related issues are no exception, especially recently.
In conclusion, author points to the need to reduce the gap between the competing interests of workers and employers during the flexibility of working hours, which does not necessarily always come at the expense of workers' rights.

Ključne riječi: socijalni dijalog, dolični predstavnik, radno vrijeme, fleksibilnost, mjesto rada

mr. sc. Bruno Moslavac, dipl. iur.
Zamjenik općinskog državnog odvjetnika u Virovitici, Kazneni odjel

RADNO PRAVO 7-8/2017 (str. 3-11)

UDK: 349.235


Doc. dr. sc. Viktor Gotovac, dipl. iur.
REPREZENTATIVNOST KAO TEMELJ STRANAČKE SPOSOBNOSTI ZA KOLEKTIVNO PREGOVARANJE I SKLAPANJE KOLEKTIVNIH UGOVORA ? PRESJEK POSTOJEĆEG STANJA I PRIJEDLOZI UNAPRJEĐENJA (I. dio)

U radu se prikazuje pravno uređenje kolektivnih ugovora u Republici Hrvatskoj, ovo ponajprije s obzirom na sposobnost bivanja strankom u postupku kolektivnog pregovaranja i prigodom sklapanja samih kolektivnih ugovora. Navedeni se sadržaj tematizira s obzirom na stanje nakon donošenja Zakona o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, zakona kojim je bitno izmijenjeno pravno uređenje prethodnog Zakona o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje. U idućem broju časopisa objavit ćemo drugi dio članka.

SAŽETAK:
Autor u radu prikazuje pravno uređenje stranaka kolektivnih ugovora u Republici Hrvatskoj, postojeće stanje toga pravnog uređenja i prijedloge kojima bi se to uređenje moglo unaprijediti odnosno to pitanje bolje urediti. Reprezentativnost sindikata za kolektivno pregovaranje ključno je pitanje ne samo za materiju kolektivnih ugovora već, u uvjetima pluralizma predstavljanja interesa radnika kroz sindikate koji kod poslodavaca međusobno konkuriraju, i u pogledu aktera kolektivnih radnih odnosa i kolektivnog radnog prava uopće. Postojeće uređenje datira iz 2014. godine, kada je donesen Zakon o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata, kao i aktualni Zakon o radu, a što u svojoj naravi predstavlja bitniju izmjenu i dopunu uređenja Zakonom o kriterijima za sudjelovanje u tripartitnim tijelima i reprezentativnosti za kolektivno pregovaranje iz 2012. godine.

Summary:
In this work author gives the overview of legal regulation of parties to collective agreements in Republic of Croatia, explaining the current situation of the regulation with proposals to improve this regulation i. e. to better regulate the issue. Representativity of trade unions for collective bargaining is the quintessential issue not only for collective agreements as subject matter but, under conditions of pluralism of workers' interests representation through trade unions that compete with each other at the level of employer, also as regards the actors of collective labour relations and collective labour law altogether. The present regulation dates from 2014 when the Act on Representativity of Employers' Associations and Trade Unions was passed, together with the present Labour Act, representing in its nature a more fundamental amendment of the regulation of the Act on Criteria for Participation in Tripartite Bodies and Representativity for Collective Bargaining from 2012.

Ključne riječi: sindikati, kolektivni pregovori, kolektivni ugovori, reprezentativnost za kolektivno pregovaranje, stranačka sposobnost

Doc. dr. sc. Viktor Gotovac, dipl. iur.
Docent na Katedri za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu

RADNO PRAVO 7-8/2017 (str. 12-19)

UDK: 331.106


Ana Bačić, dipl. iur.
ISPLATA REGRESA U SLUČAJU PROVEDBE OVRHE

U doba kada je u blokadi tristotisuća građana, svaki poslodavac postavlja pitanje na koji način isplatiti regres. Kod isplate regresa važno je paziti provodi li se ovrha ili ne. Ako se provodi ovrha svakako treba paziti na predmet po kojemu se ovrha provodi.

SAŽETAK:
U praksi se često postavlja pitanje je li regres primanje koje je izuzeto od ovrhe? Može li se isplata regresa izvršiti u gotovu novcu? Naime, odredbama Zakona o radu propisano je da radnik ima pravo na plaćeni godišnji odmor za svaku kalendarsku godinu te da za vrijeme korištenja godišnjeg odmora ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna 3 mjeseca. No, odredbama Zakona o radu nije propisana obveza poslodavca na isplatu regresa - prigodne nagrade kao pomoć pri korištenju godišnjeg odmora već obvezu na isplatu regresa uređuje drugi izvor radnog prava (npr. kolektivni ugovor, pravilnik o radu, ugovor o radu). U slučaju kada je obveza na isplatu regresa propisana nekim drugim izvorom radnog prava tada je poslodavac dužan osim naknade plaće radniku isplatiti i regres. U doba kada je u blokadi tristotisuća građana, svaki poslodavac postavlja pitanje na koji način isplatiti regres. Kod isplate regresa važno je paziti provodi li se ovrha ili ne. Ako se provodi ovrha svakako treba paziti na predmet po kojemu se ovrha provodi.

Summary:
In practice, there is always a question whether the refund is an income exempted from the enforcement? Could the refund be executed in cash?
Namely, the provisions of the Labor Act stipulate that an employee is entitled to a paid annual vacation each calendar year. In other words, during the vacation an employee is entitled to a salary compensation in the amount provided by the Collective Agreement, Rules of Procedure or Employment Contract, but not less than the employee's average monthly salary earned in the previous three months. However, the provisions of the Labour Act do not stipulate the obligation of the employer to pay the annual refund as a reward connected to an annual vacation. Nonetheless, the other sources of labour law may provide the obligation of the annual refund payment (e.g. the collective Agreeement, Rules of Procedure, Employment Contract). In sum, when an obligation of the annual refund payment is determined by the source other than the Labour Act, the employer is obligated to pay both the salary compensation and the annual refund.
Currently, in Croatia there are 300.000 blocked people. Consequently, every employer wants to know in which way to disburse the annual refund, so the one would not be enforced. It is of crucial importance to check whether there is an enforcement procedure in process before the annual refund payment is executed. If there is an ongoing enforcement procedure, the knowledge of the enforcement procedure object is very important.

Ključne riječi: isplata regresa, ovrha, zaštićeni račun

Ana Bačić, dipl. iur.

RADNO PRAVO 7-8/2017 (str. 20-25)

UDK:331.22: 347.952


Dr. sc. Milorad Ćupurdija, prof. v. š.
PREDSTAVNIK RADNIKA U UPRAVNOM VIJEĆU VISOKIH ŠKOLA I VELEUČILIŠTA

U ovom radu bavimo se pitanjem izbora predstavnika radnika u upravnom vijeću visokih škola i veleučilišta kroz analizu uočenih dvojbenih situacija u praksi i navodeći konkretne primjere postupovnih radnji kada u navedenim institucijama ne postoji radničko vijeće.

SAŽETAK:
Sudjelovanje radnika u upravljanju na visokim školama i veleučilištima ostvaruje se kroz posebnu formu participacije koja se ostvaruje uključivanjem predstavnika svih zaposlenih u upravno vijeće ovih visokoškolskih ustanova. Time se omogućava zaposlenima da preko svog imenovanog ili izabranog predstavnika iskazuju svoje mišljenje, daju prijedloge i sugestije te izražavaju svoje stavove i nude moguća rješenja koja se tiču vođenja poslovne politike i upravljanja visokom školom ili veleučilištem. Iako se radi o jednom predstavniku u strukturi upravnog vijeća, osnivač (ili vlasnik) nikako ne bi trebao zanemariti njegovu ulogu, već bi mu trebalo biti u interesu poslušati zahtjeve i mišljenja zaposlenih o svakom aktualnom pitanju poslovanja i rada visoke škole ili veleučilišta. To se prije svega odnosi na pitanja koja se tiču ostvarivanja osnovnih ciljeva i razvoja, te je posebno značajno kakve stavove imaju zaposleni prema procesu rada i organizaciji rada u ostvarivanju djelatnosti za koje su osnovane ove obrazovno-odgojne ustanove. S druge strane, i predstavnik radnika u upravnom vijeću uvijek bi trebao imati na umu da je predstavnik svih zaposlenika te se sukladno toj činjenici treba i ponašati prilikom donošenja odluka.
Obveza uključivanja imenovanog ili izabranog predstavnika radnika u organ poslodavca propisana je člankom 68.st. 4. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a ista obveza proizlazi i iz temeljnog radno pravnog propisa Zakona o radu (čl.164.st.1.). Ta obveza postoji i temeljem osnovnog autonomnog općeg akta (statuta) navedenih ustanova.

Summary:
Participation of workers in conducting high school buseiness duties is realized through a special form of participation that is realized through the involvement of representatives of all employees in the board of directors of these higher education institutions. This allows employees to present their opinions through their appointed or elected representative, make suggestions and express their attitudes and offer solutions that are relevant to the conduction of business policy of higher education institutions. Although there is a single representative in the structure of the board of directors, the founder (or the owner) should not neglect his role, but should be in his interest to listen the demands and opinions of employees on any arising problems.

Ključne riječi: predstavnik radnika, upravno vijeće, radničko vijeće,

Dr. sc. Milorad Ćupurdija, prof. v. š.
Voditelj stručnog studija Menadžment uredskog poslovanja na Veleučilištu Baltazar Zaprešić

RADNO PRAVO 7-8/2017 (str. 43-53)

UDK: 331.105.44:378


Dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
ZAŠTITA NA RADU PRI UPORABI RADNE OPREME

U članku se analiziraju odredbe Zakona o zaštiti na radu i Pravilnika o zaštiti na radu pri uporabi radne opreme, u vezi sa uporabom radne opreme na radu.

SAŽETAK:
Zakon o zaštiti na radu, u skladu s Direktivom 2009/104/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za sigurnost i zdravlje radnika pri uporabi radne opreme na radu i posebni provedbeni (podzakonski) akti uređuju složena i specifična pitanja i odnose u vezi radne opreme na radu.
To određuju pojmovi: radna oprema, opasno područje, izloženi radnik, rukovoditelj i drugi, kao i brojne obveze poslodavca i drugih subjekata u tom procesu. To je i sadržaj ovoga rada.

Summary:
The Occupational Safety Act, in accordance with Directive 2009/104/EC of the European Parliament and of the Council of 16 September 2009 on the minimum safety and health requirements for the safety and health of workers in the usage of work equipment at work and specific implementing acts which regulate complex and specific issues related to work equipment.
This is defined by the terms: work equipment, dangerous area, exposed worker, manager and others, as well as numerous obligations of the employer and other entities in the process. This is the content of this article.

Ključne riječi: zaštita na radu, sigurnosni i zdravstveni zahtjevi, uporaba radne opreme

Dr. sc. Marinko Đ. Učur, dipl. iur.
Sveučilišni profesor i znanstveni savjetnik (u trajnom zvanju) iz Rijeke

RADNO PRAVO 7-8/2017 (str. 54-58)

UDK: 331.45


Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
INFORMATIČKA ERA - EVOLUCIONARNA ILI REVOLUCIONARNA PROMJENA U DRUŠTVU

U razmišljanjima o razvoju nove tehnologije, neminovno se javlja pitanje da li ona mijenja društvo (i mogućnosti zapošljavanja) revolucionarno ili samo evolucionarno. Većina tehnologija je evolucionarna u tom smislu što se nastavlja na prijašnja otkrića i izume. Dosadašnja povijest pokazuje da pojedine tehnološke promjene ne moraju same po sebi izazvati revolucionarne sociokulturne posljedice. Tako na primjer srednjovjekovna poboljšanja u upotrebi energije, poput korištenja vjetrenjača ili vodenica, nisu imala revolucionarnih utjecaja budući da su nastala unutar slabo razvijenih agrarnih zajednica.

SAŽETAK:
U razmišljanjima o razvoju nove tehnologije, neminovno se javlja pitanje da li ona mijenja društvo (i mogućnosti zapošljavanja) revolucionarno ili samo evolucionarno. Revolucionarna otkrića su ona čijim nastajanjem dolazi do značajnih promjena u gospodarstvu i društvu. To su otkrića koja uvjetuju narušavanje ravnoteže, odnosno pojačavaju postojeću neravnotežu ili stvaraju nove odnose između naroda i/ili ljudi u društvu. Razvoj informatičke tehnologije i robotike te njihova primjena pokazuje kako je njihov društveno ekonomski utjecaj revolucionaran.

Summary:
In considering on the development of new technology, the question is whether it changes society (and employment opportunities) revolutionarily or just evolutionarily. Revolutionary discoveries are the ones that cause significant changes in the economy and the society. These are discoveries that cause the balance distortion or increase the existing imbalance as well as create new relationships between nations and/or the people in the society. The development of information technology and robotics and their application shows that their social and economic influence is revolutionary.

Ključne riječi: nova tehnologija, informatička revolucija, robotika, društveno-gospodarska struktura

Dr. sc. Predrag Bejaković, dipl. oec.
Institut za javne financije

RADNO PRAVO 7-8/2017 (str. 59-65)

UDK: 330.341.1: 316


prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
O PRIJEDLOGU EUROPSKOG OSIGURANJA ZA SLUČAJ NEZAPOSLENOSTI

U članku donosimo prijevod objave njemačkog Saveznog ministarstva financija iz prosinca 2016. pod nazivom „Između Fiskalne unije i fiskalnopolitičke vlastite odgovornosti: O prijedlogu europskog osiguranja protiv nezaposlenosti"". Tema je zanimljiva jer pokazuje mogući novi razvojni pravac Europske unije – usklađivanje doprinosa za socijalno osiguranje (konkretno, osiguranja protiv nezaposlenosti). Do sada je Europska unija radila na usklađivanju poreza, dok se o usklađivanju socijalnih doprinosa nije bilo (većeg) govora.

SAŽETAK:
Njemačko Savezno ministarstvo financija u prosincu 2016. na svojim internetskim stranicama objavilo je publikaciju pod nazivom „Između Fiskalne unije i fiskalnopolitičke vlastite odgovornosti: O prijedlogu europskog osiguranja protiv nezaposlenosti"" (Zwischen Fiskalunion und fiskalpolitischer Eigenverantwortung: Zum Vorschlag einer europäischer Arbeitlosenversicherung). Posrijedi je financijskoznanstvena analiza koju je izradio Znanstveni savjet pri Saveznom ministarstvu financija. Članovi Savjeta su sveučilišni profesori s različitih njemačkih fakulteta (više od trideset sveučilišnih profesora).

Summary:
The German Federal Finance Ministry in December 2016 published its publication entitled ""Between the Fiscal Union and its Fiscal Policy Pact: About the Proposal of European Unemployment Insurance"" (Zwischen Fiskalunion und Fiskalpolitischer Eigenverantwortung: Zum Vorschlag einer europäischer Arbeitlosenversicherung). It is a financial-scientific analysis made by the Scientific Council at the Federal Ministry of Finance. The members of the Council are university professors from different German universities (more than thirty university professors).

Ključne riječi: europsko osiguranje za slučaj nezaposlenosti, socijalni doprinosi

Preveo, skratio i prilagodio: prof. dr. sc. Nikola Mijatović, dipl. iur.
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

RADNO PRAVO 7-8/2017 (str. 66-72)

UDK: 368:331.56